Kreirano: 15. Siječanj 2017.

zastavaNa današnji dan 1992. hrvatsku su neovisnost zajedno priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Tog 15. siječnja 1992. kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje je, tada priznate granice, Hrvatska izišla tek nakon završetka mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, nakon šest godina. Te večeri prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Svojim je suradnicima pak rekao: Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezina proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale. Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije.

Dva dana prije EU, 13. siječnja, Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

O p š i r n i j e
Kreirano: 06. Siječanj 2017.

0 NaslovnaMinistar hrvatskih branitelja Tomo Medved održao je 4. siječnja 2017. godine, radni sastanak s predstavnicima Općih županijskih bolnica, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Ministarstva zdravstva u prostorijama Ministarstva hrvatskih branitelja.

Na radnom sastanku predstavljen je provedeni pilot projekt za 2016. godinu Program za provođenje preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji je usvojen 12. listopada 2016. godine Zaključkom Vlade Republike Hrvatske. Za nositelje Programa određeni su Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo zdravstva, a sudionici u provedbi su Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana i Opća županijska bolnica Vinkovci te Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Pilot projekt proveden je na području Vukovarsko-srijemske županije od 17. listopada do 31. prosinca 2016. godine. Preventivni sistematski pregledi obuhvaćali su opći klinički pregled, laboratorijsku i ostalu dijagnostiku, psihološko testiranje i pregled psihijatra (prema indikacijama). S obzirom na sredstva koja je Ministarstvo imalo osigurano u 2016. godini bili su planirani pregledi za 825 hrvatskih branitelja. Od 17. listopada do 31. prosinca ukupno su pregledana 823 hrvatska branitelja i to 575 u Općoj županijskoj bolnici Vukovar i bolnici hrvatskih veterana i 248 u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci.
U predstojećem razdoblju, Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo zdravstva bit će nositelji Programa preventivnih pregleda hrvatskih branitelja. Sredstva za provedbu Programa planirana su na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja za 2017. godinu u ukupnom iznosu od 26.202.000,00 kuna.

O p š i r n i j e
Kreirano: 19. Studeni 2016.

Naime još jedno protokolarno hodočašće iako nije bilo takvo i ove godine na dane 18. i 19. studenog 2016. godine u hrvatskoj Škabrnji i Nadinu. Prisustvovali smo odavanju počasti preminulim, zvjerski pogubljenim nevinim civilim žrtvama i hrvatskim braniteljima pogubljenim od strane agresorske vojske i pobunjenih srba zadojenim ideologijom četništva.

U organizaciji Policijske udruge branitelja PU Dubrovnik 91. organizirano je putovanje na kojemu su učestvovali i članovi ostalih braniteljskih udruga iz Dubrovnika što je ujedno znak suradnje među braniteljskim udrugama.

Svojim prisustvom nazočili smo se misnom slavlju koje je predvodio hvarski biskup monsinjor Slobodan Štambuk uz nadbiskupa Želimira Puljića, biskupa Tomislava Rogića te većeg broja svećenika među kojima i naš policijski kapelan don. Ivo Borić.

U duhovnoj propovjedi poseban dio koji je upečetio ovu propovijed je naglasak na „Žive hodajuće spomenike“ koji bi trebali preplaviti Hrvatsku. Slikovito je to opisao biskup Slobodan, pa nakon dvadeset i pet godina tužnih prisjećanja i toliko spomen obilježja, unio nadu u jedno novo doba demografske slike u vidu „živućih spomenika“ radi kojih bi žrtve Domovinskog rata imaju svoju smisao.

Drugog dana tj. 19. studenog 2016. god. posjetili smo pitomo ekološko selo Ravnih Kotara, Nadin. Razlog naše posjete je ponovno odavanje počasti dvadeset dvojici mještana nevino poginulim tog prekrasnog mjesta. Na žalost mjesto je zaboravljenog od naše javnosti jer kako objasniti da nad selom nekih dvjesta metara imaju vodospremu a nemaju vodovoda u mjestu.

O p š i r n i j e
Kreirano: 18. Studeni 2016.

Predstavnici Policijske udruge hrvatskih branitelja Grada Zagreba i Zagrebačke županije posjetili su 18. studenog 2016. godine Škabrnju, gdje su nazočili dostojanstvenom obilježavanju 25. godišnjice stradavanja stanovnika ovog mjesta.

Pokolj u Škabrnji je srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku. Izveli su ga domaći pobunjeni Srbi uz pomoć snaga tzv. JNA 18. studenog 1991. Za posljedicu je imao ubijena ukupno 84 Hrvata, 26 branitelja i 58 civila, odnosno, svako domaćinstvo u Škabrnji je nakon tog napada bilo "zavijeno u crno".

U dugoj i dostojanstvenoj koloni sjećanja bili su rame uz rame mnogobrojni hrvatski branitelji kao i predstavnici mnogobrojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

S dubokim pijetetom i prisjećajući se tih tužnih vremena, položeni su vijenci i upaljene svijeće za sve žrtve masakra kojeg su počinile srbočetničke horde i pripadnici zločinačke tzv. JNA.

O p š i r n i j e
NA VRH