Detalji

Kreirano: 18 Veljača 2017

Opširnije …

Detalji

Kreirano: 29 Siječanj 2017

Predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga grada Vukovara posjetili su Splitsko-dalamatinsku županiju i zahvalili županu Ževrnji za svesrdnu potporu

Izaslanstvo Koordinacije braniteljskih udruga grada Vukovara danas je posjetilo Splitsko-dalmatinskog župana Zlatka Ževrnju koji ih je srdačno primio u svom uredu. U izaslanstvu su bili Franjo Šoljić, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Predrag Mišić, dopredsjednik Koordinacije, Mato Dudić, predsjednik udruge policije grada Vukovara i Željko Bondža iz iste udruge. S njima u pratnji su bili i njihovi dugogodišnji prijatelji, Ivan Udovičić, predsjednik udruge Bijaći, Mirko Sušac iz Kaštela.

Ovom prilikom predsjednik Udruge policije grada Vukovara predstavio je projekt izgradnje spomenika poginulim i nestalim policajcima Vukovara.
- Spomenik se nalazi ispred zgrade gdje je u ratu bila uprava policij,e a danas su u njoj smješteni općinski i županijski Sud. Spomenikbi trebao biti dovršen i otvoren za Dan policije odnosno na svetog Mihovila ove godine - kazao je Dudić.

- Vrijednost spomenika iznosi oko tri stotine tisuća kuna, a Splitsko-dalmatinska županija sudjelovat će s 25 tisuća kuna - rekao je Šoljić i srdačno zahvalio županu Ževrnji.
- Zahvaljujem županu Ževrnji za sve što je osobno i kao negdašnji načelnik općine Dugopolje, koja je općina-prijatelj gradu Vukovaru, i kao današnji župan SDŽ, činio i čini u moralnoj i materijalnoj pomoći za očuvanje vrednota Domovinskog rata i u skrbi za obitelji poginulih i nestalih vukovarskih branitelja – rekao je Šoljić, dodajući da će tijekom dana posjetiti grad Kaštela i sutra grad Zadar.

Opširnije …

Detalji

Kreirano: 15 Siječanj 2017

Na današnji dan 1992. hrvatsku su neovisnost zajedno priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Tog 15. siječnja 1992. kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje je, tada priznate granice, Hrvatska izišla tek nakon završetka mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, nakon šest godina. Te večeri prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Svojim je suradnicima pak rekao: Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezina proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale. Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije.

Dva dana prije EU, 13. siječnja, Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Opširnije …